Kod nas ova biljka nije toliko poznata, većinom raste u vrtovima kao ukrasna biljka, a najveći dio dolazi do nas iz inozemstva.
Japanska jabuka šire je poznat naziv za biljku kaki koja je podrijetlom iz Azije, a u prirodi je se može naći u Japanu, Burmi i Kini.
U Europu je došla oko 15–tog stoljeća, a danas se uzgaja u toplijim predjelima širom cijeloga svijeta.
Japanska jabuka je listopadno drvo sa plodovima od žute do crvene boje koji zreli imaju ugodan i sladak okus sličan marelici. Plodovi se beru kasno u jesen te danas postoji desetak različitih podvrsta kakija koje se razlikuju oblikom, bojom, okusom i veličinom ploda.
Sam plod je voće s nižom količinom kalorija, ali velikim udjelom ugljikohidrata važnih za probavu. Od minerala sadrži kalij, kalcij, magnezij i fosfor, te je bogat vitaminima C, B, A i E i aminokiselinama kao što su lizin, triptofan, alanin i druge.
Kaki je ljekovito voće.
Svjež plod i njegov sok su iznimno ljekoviti kod probavnih problema kao što su zatvor, upala crijeva, hemeroidi te razne bolesti želuca kao što su loša probava i gastroenteritis.
Osim za probavne smetnje koristan je i kod ublažavanja visokog tlaka, bolesti jetre i žući, jačanja imuniteta i bolesti živaca zbog svog umirujućeg djelovanja.
Osušeni zreo plod kakija pomaže kod bolesti bronha i suhog kašlja ako se uzima smljeven u prašak
Plod kakija se može iskoristiti u ljekovite svrhe i na drugi način osim kao svježi plod ili njegov sok. Oguljen plod japanske jabuke ostavljen na suncu i preko noći poprimit će izvana bijelu boju i na taj način poprimiti nova ljekovita svojstva.
Tada može poslužiti u borbi protiv raznih parazita u crijevima, za liječenje kašlja i visokih tjelesnih temperatura te kao sredstvo za zaustavljanje krvarenja.
Plod japanske jabuke se može iskoristiti i za pečenje vrlo aromatične rakije. Sasušeni plodovi su dobre zimske namirnice velike nutritivne vrijednosti, a čak se i njegovo sjeme može iskoristiti kao zamjena za kavu ako se preprži i samelje kao što se to čini sa zrncima kave.
Čak i list japanske jabuke se može iskoristiti zbog svojih svojstva koja potpomažu stezanje tkiva, a sasušena kora može poslužiti kao zaslađivač raznim jelima ili pićima.
Za njega nalazimo i primjenu u kozmetici jer se od unutarnjeg tkiva ploda može pripremiti odlična maska za lice koja čisti i osvježava kožu. U kuhanju se najčešće koristi kao sastojak za razne kolače, kreme i deserte.
Iako relativno nepoznata biljka kod nas, ona je vrlo široke primjene i ljekovitih svojstava te je njen plod odličan dodatak u domaćinstvu, prenosi “Doznajemo“.
